Pravni temelji za osnivanje i donošenje odluka od strane Stožera civilne zaštite
Prema čl. 24. Zakona o Vladi RH (NN 150/11, 119/14, 93/16, 116/18) Vlada može osnivati stalna i povremena tijela za davanje prijedloga, mišljenja, odnosno stručnih obrazloženja o pitanjima iz svojeg djelokruga. Stalna radna tijela Vlada osniva Poslovnikom, a povremena odlukom kojom se utvrđuje njihova zadaća i sastav. Poslovnikom se detaljnije propisuju nadležnost i način rada radnih tijela Vlade. Vlada uredbom osniva urede, agencije, direkcije i druge stručne službe radi obavljanja poslova iz svojeg djelokruga i određuje njihov ustroj (čl. 26. Zakona o Vladi RH ). Tako je Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske osnovala Vlada Republike Hrvatske 20. veljače 2020. godine sa svrhom usklađivanja djelovanja svih sudionika sustava civilne zaštite u slučaju pojavljivanja koronavirusa u Republici Hrvatskoj. Pravni temelj za osnivanje Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske nalazi se u odredbama Zakona o sustavu civilne zaštite (NN 82/15, 118/18, 31/20 – dalje u tekstu: ZSCZ), a kojim se uređuje sustav i djelovanje civilne zaštite, prava i obveze tijela državne uprave, jedinica lokalne i regionalne samouprave, pravnih i fizičkih osoba, upravni i inspekcijski nadzor nad provođenjem Zakona o sustavu civilne zaštite te financiranje sustava civilne zaštite, kao i druga pitanja važna za sustav civilne zaštite. Člankom 20. Zakona o sustavu civilne zaštite, operativnim snagama civilne zaštite određeni su stožeri civilne zaštite, službe vatrogastva, Hrvatskog Crvenog Križa, Hrvatske gorske službe spašavanja, udruge, postrojbe i povjerenici civilne zaštite, koordinatori na lokaciji, pravne osobe u sustavu civilne zaštite, te tijela državne uprave i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Odredbe članka 21. ZSCZ definiraju stožer civilne zaštite kao stručno, operativno i koordinativno tijelo za provođenje mjera i aktivnosti civilne zaštite u slučaju velikih nesreća i katastrofa, a osniva se na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Prema stavku 3. istog članka ono prikuplja i obrađuje informacije ranog upozoravanja o mogućnosti nastanka velike nesreće i katastrofe, razvija plan djelovanja sustava civilne zaštite na svom području, upravlja reagiranjem sustava civilne zaštite, obavlja poslove informiranja javnosti i predlaže donošenje odluke o prestanku provođenja mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite. Prema članku 22.a stavku 1. ZSCZ, Stožer civilne zaštite RH je ovlašten donositi odluke i upute koje provode stožeri civilne zaštite jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ukoliko se radi o događajima koji ugrožavaju život i zdravlje građana te narušavaju gospodarsku aktivnost. Članak 5. ZSCZ propisuje kako se sustav civilne zaštite sastoji od preventivnih, planskih, organizacijskih, operativnih, nadzornih i financijskih mjera kao i od aktivnosti kojima se uređuju prava i obveze sudionika, ustroj i djelovanje svih dijelova sustava civilne zaštite sa svrhom smanjena rizika od katastrofe te zaštite i spašavanja građana, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša na području Republike Hrvatske od posljedica prirodnih, tehničko-tehnoloških velikih nesreća i katastrofa te otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja. Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske bi se u svojem radu te donošenju mjera i aktivnosti trebao pridržavati načela sustava civilne zaštite koja su propisana člankom 7. ZSCZ, a to su načelo humanosti, načelo zabrane diskriminacije, načelo supsidijarnosti, načelo solidarnosti te načelo kontinuiteta djelovanja. Za obavljanje poslova iz djelokruga Ministarstva, ministar donosi odluke, naredbe, smjernica, upute, komunikacijske standardne operativne postupke i protokole te je ovlašten provoditi upravni i inspekcijski nadzor nad provedbom ovog zakona i drugih posebnih propisa, te je nositelj Strategije smanjenja rizika od katastrofe (čl. 13. ZSCZ). Oružane snage RH i policija koordiniraju svoje djelovanje sa Ministarstvom u slučaju proglašenja velikih nesreća i katastrofa u slučaju da sposobnosti i resursi operativnih snaga sustava civilne zaštite nisu dovoljni (čl. 15. st. 2. ZSCZ).
Važno je napomenuti kako je prema ovome zakonu, svaki građanin RH dužan brinuti se za svoju osobnu sigurnost i zaštitu te provoditi mjere osobne i uzajamne zaštite i sudjelovati u aktivnostima sustava civilne zaštite (čl. 43. st. 1.). Prema članku 44. ZSCZ, obveznici civilne zaštite su hrvatski državljani, državljani Europskog gospodarskog prostora i državljani trećih zemalja koji imaju odobren status stranca na stalnom boravku u RH te osobe bez državljanstva s reguliranim statusom u RH, starosne dobi od 18 do 65 godina života, koji su uvedeni u evidenciju obveznika civilne zaštite jedinica lokalne samouprave.
Aktualne mjere donese od strane Stožera civilne zaštite
Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske je od svojeg osnivanja donio niz odluka i mjera te poduzeo brojne aktivnosti koje imaju za cilj očuvanje te zaštitu zdravlja građana uslijed pandemije koronavirusa. Stožer je 27. studenoga 2020. godine donio odluku nužnim epidemiološkim mjerama kojima se ograničavaju okupljanja i uvode druge nužne epidemiološke mjere i preporuke kako bi se spriječio prijenos bolesti COVID-19 putem okupljanja. Nužne epidemiološke mjere iz ove Odluke određuju se u trajanju do 21. prosinca 2020. godine, a kontrolu provedbe ove Odluke provode službenici Ravnateljstva civilne zaštite, inspektori Državnog inspektorata, policijski službenici i civilna zaštita.
Uz već poznate mjere poput strogog održavanja fizičke distance od 2m u zatvorenom i 1,5 m na otvorenom prostoru, obvezne dezinfekcije ruku, nošenja maski, neke od aktualnih mjera uključuju zabranu održavanja svih javnih događanja i okupljanja na kojima je prisutno više od 25 osoba na jednom mjestu, na privatnim okupljanjima i svečanostima može biti prisutno najviše 10 osoba, na pogrebima, posljednjim ispraćajima i polaganjima urni može biti prisutno najviše 25 osoba, sućut ožalošćenima se ne smije izražavati bliskim kontaktom, a uprave groblja obvezne su nadzirati pridržavanje protuepidemijskih mjera. Što se tiče vremena trajanja, javna događanja te okupljanja i svečanosti svih vrsta mogu trajati najdulje do 22,00 sata. Sve prodavaonice i trgovine obvezne su ograničiti broj kupaca koji istovremeno mogu boraviti u njihovom prostoru na način da za svakog kupca mora biti osigurano najmanje 4 m² neto površine te na ulazu jasno istaknuti obavijest o najvećem mogućem broju kupaca koji istovremeno mogu biti u prodavaonici. Novim mjerama ograničen je rad pekarnicama i trgovinama kruhom i pekarskim proizvodima do 22,00 sata. Također se zabranjuje prodaja alkoholnih pića u razdoblju od 22,00 sata do 6,00 sati. Obustavljen je rad ugostiteljskih objekata i pružanja usluga ugostiteljskih usluga na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima uz iznimke za ugostiteljske objekte hotele i kampove te učeničke i studentske domove koji smiju usluživati samo goste koji u njima koriste uslugu smještaja. Trenutno je obustavljeno i održavanje svadbenih svečanosti, rad casina, automat klubova i uplatnih mjesta za klađenje, rad teretana, fitness centara, sportskih i rekreacijskih centara, dječjih i drugih radionica, organiziranih plesnih škola. To su samo neke od aktualnih mjera. Protuepidemijske mjere ne odnose se na profesionalne umjetničke izvedbe i programe koje ne uključuju zborno pjevanje, kinoprojekcije (uz zabranu konzumacije hrane i pića), izložbe u muzejskim, galerijskim i ostalim izložbenim prostorima, sjednice predstavničkih tijela uz napomenu da za svaku prisutnu osobu mora biti osigurano najmanje 4 m² neto površine i pridržavanje svih propisanih epidemioloških mjera i preporuka i uputa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Obveze poslodavaca
Temeljem donesenih mjera svi poslodavci dužni su zabraniti dolazak na radna mjesta radnicima koji imaju povišenu tjelesnu temperaturu i smetnje s dišnim organima, a posebno suhi kašalj i kratki dah, smanjiti fizički kontakt između zaposlenika, kad god je to moguće, uvesti rad od kuće, kad je to moguće s obzirom na narav posla, uvesti klizno radno vrijeme, gdje je to moguće, organizirati rad u smjenama, odnosno skupinama, gdje je to moguće, smanjiti broj fizičkih sastanaka na najmanju moguću mjeru te redovito provjetravati prostore u kojima radnici borave i zadržavaju se.
Kazne za nepoštivanje propisanih mjera
Kazne za nepoštivanje propisanih mjera kreću se u rasponu od 500 kn do 40.000 kuna. Propisuje se novčana kazna za prekršaje za pravne osobe u iznosu od 10.000 kuna do 40.000 kuna u slučaju nepridržavanja mjera propisanih zakonom, odnosno ako ne poštuje zabranu ili ograničenje održavanja javnih događanja i okupljanja te ako ne poštuje zabranu ili ograničenje održavanja privatnih okupljanja. Za prekršaje odgovorne osobe u pravnoj osobi, kao i fizičke osobe obrtnika te fizičke osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, propisuje se novčana kazna u iznosu od 5000 do 10.000 kuna.
Kazneni zakon
Temeljem Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19) i kaznenih djela protiv zdravlja ljudi, tko ne postupi po propisima ili naredbama kojima nadležno državno tijelo naređuje preglede, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju, odvajanje bolesnika ili drugu mjeru za sprečavanje i suzbijanje zarazne bolesti među ljudima, odnosno za sprječavanje i suzbijanje zarazne bolesti životinja od kojih mogu oboljeti i ljudi, pa zbog toga dođe do opasnosti od širenja zarazne bolesti među ljudima ili prenošenja zarazne bolesti sa životinja na ljude, kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine (čl. 180. st.1.). Onaj tko se ne pridržava mjera zaštite i drugoga zarazi opasnom zaraznom bolešću, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine (čl. 180. st.2.), a ukoliko je navedeno kazneno djelo počinjeno iz nehaja, počinitelj će biti kažnjen kaznom zatvora do jedne godine (čl. 180. st. 3.).
Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti
Prema čl. 70. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20 ; u daljnjem tekstu ZZPZB) mjere se naređuju rješenjem. Žalba odnosno tužba protiv tih rješenja ne odgađa njihovo izvršenje, dok se obveznim mjerama za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti smatraju opće mjere, posebne mjere, sigurnosne mjere i ostale mjere (čl. 9. ZZPZB).
Prema čl. 69. ZZPZB nadzor nad provedbom mjera obavljaju nadležni sanitarni inspektori državnog inspektorata. Pri utvrđenju ili sumnji u postojanje opasnosti od nastanka ili širenja zaraznih bolesti ovlašteni su zabraniti kretanje osobama, zabraniti okupljanje osoba, narediti izolaciju i liječenje osoba, narediti stavljanje u organiziranu karantenu, narediti izolaciju u vlastitom domu, zabraniti rad na određenim mjestima oboljelim osobama, narediti udaljenje sa radnog mjesta oboljelim osobama, zabraniti rad osobama koje nisu podvrgnute zdravstvenim pregledima, narediti zdravstveni pregled osoba i materijala, zabraniti rad osobama koje nemaju potrebna znanja o zdravstvenoj ispravnosti hrane i osobnoj higijeni, narediti provedbu zdravstvenog odgoja, narediti obavljanje mjera, zabraniti obavljanje dezinfekcije pravnoj osobi koja ne odgovara propisanim uvjetima, narediti obavljanje zdravstvenih pregleda, cijepljenje protiv zaraznih bolesti, ispitivati učinkovitost provedbe dezinfekcije, te narediti i druge mjere za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti.
Prema članku 76.a ZZPZB (NN 47/20) novčanom kaznom u iznosu od 8.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja se ne pridržava sigurnosne mjere za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti, izolacije u vlastitom domu ili drugom odgovarajućem prostoru – samoizolacija (članak 47. stavak 2. točka 8.), te fizička osoba koja se ne pridržava sigurnosne mjere za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti stavljanja u karantenu (članak 55. stavci 1. i 2.).
Konačno, temeljem Ustava RH (NN 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14) i članka 17., ni u situaciji poput ove aktualne ne može se ograničiti primjena odredbi Ustava o pravu na život, zabrani mučenja, surovog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, o pravnoj određenosti kažnjivih djela i kazni, te o slobodi misli, savjesti i vjeroispovijesti.